Vlasta Jalušič, Tonči Kuzmanić
Opis kursa:
Kurs je usmjeren na dublje razumijevanje eskalacije sukoba u periodima tranzicije, načina njihove akumulacije do krajnjih činova masovnog nasilja i posljedica koje imaju ovi događaji i njihova legitimizacija na post-konfliktnu socijalnu i političku koheziju, oblike građanstva i političke odgovornosti. Fokus je stavljen na nasilne kolektivne konflikte praćene masovnim svirepostima, na njihovu pripremu i odigravanje, i na post-konfliktni period deeskalacije u slučajevima kakvi su bivša Jugoslavija i Ruanda. Pristup je zasnovan na premisi da su diskursi kolektivnog identiteta i ukrštanja roda, rase/etniciteta i religije ključni za razumevanje ideologija koje legitimišu nasilje. Uz ovo, posebna pažnja biće posvećena suočavanju sa masovnim kolektivnim zločinima iz prošlosti, načinima njihove memorijalizacije, pitanjima kolektivne krivice i odgovornosti, i načinima na koji oni oblikuju sadašnje i buduće društvene i političke sukobe.
Okosnicu empirijskog dijela kursa činiće studije dva slučaja - bivše Jugoslavije i Ruande. Oba slučaja su odabrana na osnovu nasilnih sukoba u ovim zajednicama (unutar države, ili u procesu njenog raspada i reformisanja), kao i zbog jake rodne i etničke/rasne dimenzije u procesu pripreme za nasilje. Oba odabrana slučaja simbolički odražavaju ideološku tvrdnju da određene grupe, konstruisane kao suštinski različite, ne mogu živjeti zajedno, svaka na taj način poričući građanstvo »drugih« i fundamentalno »pravo na imanje prava« (Arendt). Kurs će slijediti konkretan proces konstrukcije identiteta kroz ideološke diskurse i provjeriti kako su tako konstruisani identiteti uklopljeni u biografske priče pojedinaca/ki (muškaraca i žena, nevezano da li su oni žrtve, počinitelji ili posmatrači) i u javne diskurse. Različita iskustva kolektivnog i interpersonalnog nasilja – iz perspektive počinitelja, žrtve, posmatrača - biće prezentovana i diskutovana kao dio kursa.
Ciljevi kursa:
- Razumjeti poveznice između različitih nivoa sukoba i nasilja i diskutovati teorijski okvir za razumijevanje kolektivnog nasilja.
- Istražiti dimenzije prožimanja roda, etniciteta i religije kako bi se bolje razumjela dinamika i uslovi pod kojima je konstrukcija etničkih, rodnih i religijskih identiteta (pojedinačno ili zajedno) korišćena za legitimisanje nasilja, čineći ga pritom prihvatljivim, pa čak i neophodnim, odgovorom na sukobe.
- Razviti empirijski zasnovano razumijevanje ovih veza kroz dvije studije slučaja – bivše Jugoslavije i Ruande.
- Razumjeti različite post-konfliktne korake, politike i mjere koje doprinose suočavanju sa prošlošću, smirivanju i transformaciji sukoba.
- Promišljanje o implikacijama koje podrazumjeva uključivanje tačaka prožimanja etniciteta/rase, religije i roda u razumijevanje kolektivnog nasilja, te promišljanje o njihovoj važnosti za kreiranje politika i načina intervencije, kako u odabranim studijama slučaja, tako i šire.
- Hannah Arendt, O nasilju. U Hannah Arendt, Politički eseji, Antibarbarus Zagreb, 1996, 176-190 – izbor.
- Tonči Kuzmanić, “Raspad SFR Jugoslavije in nasljedstvo: narodnjaštvo - a ne nacionalizam”. U: Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004, 81-102.
- Roy Gutman, Svjedok genocida. Durieux, Zagreb, 1994. 18-50 i 205-214.
- Julie Mertus, The Role of Racism as a Cause of Factor in wars and Civil Conflict, International Council on Human Rights Policy: Consultation on Racism and Human Rights Geneva, (December 3-4), 1999, (http://www.ichrp.org/ac/excerpts/50.pdf), 14p.
- Jalušič Vlasta, “Rod i viktimizacija nacije – predratni i posleratni diskurz identiteta”. U Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004. 145-165.
- Erin K. Baines, Body Politics and the Rwandan Crisis, Third World Quarterly, Vol 24, No 3, 2003, 479–493.
- Seada Vranić. Pred zidom šutnje. Antibarbarus, Zagreb 1996, 179-215
- Nenad Dimitrijević: Moralna odgovornost za kolektivni zločin. U: Ustavna demokratija shvaćena kontekstualno. Edicija Reč, Beograd, 2007: 275-309.
- Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Zagreb: Politička kultura, zadnje poglavlje – izbor.
- Smrt Jugoslavije (The Death of Yugoslavia)
- Krik iz groba (A Cry from the Grave)
- Sećaš li se revolucije? (Do You Remember Revolution?)
- Hotel Ruanda (Hotel Rwanda)
- drugi kratki filmovi...
Detaljan plan kursa:
Prvi dan
Razumijevanje nasilja i novih ratova
Šta je nasilje? Koji su nivoi i “prostori” nasilja? Kakav je karakter savremenog fenomena rata i kolektivnog nasilja? Postoji li kontinuitet između kolektivnog sukoba (kolektivnog nasilja) i interpersonalnog nasilja?
Drugi dan
Kako je to bilo moguće? Diskusija o nasilnim konfliktima i masovnog ubijanja kao fenomenima povezanim sa rasizmom i nacionalizmom
Proces razdvajanja među grupama u konstrukciji identiteta u konfliktu: put ka kolektivnom nasilju. Nacionalizam, etnonacionalizam, plemenski nacionalizam i država. Kakvu ulogu u tom procesu igraju individualna i kolektivna iskustva nasilja iz prošlosti (ili zamišljene prošlosti i mogućeg iskustva kolektivnog nasilja u budućnosti)? Na koji način ovo utiče na sadašnjost i budućnost u pogledu nasilja, moći i politike?
Treći dan
Tačke preseka između roda, etniciteta/rase i religije
Zašto je rod važan u okviru etno-religijskih i rasnih konstelacija? Kako dimenzije roda, rase/etniciteta i religije utiču jedna na drugu u vremenu pripreme za savremene forme sukoba? Kako one utiču na nove forme ratova i kolektivnog nasilja? Kako se odvijaju procesi razdvajanja među grupama, i kako su oni rodno obeleženi?
Četvrti dan
Rodno obeležene forme delovanja u kolektivnom nasilju
Koji su obrasci rodno zasnovanog nasilja u kolektivnom nasilju i masovnim ubijanjima? Zašto i na koji način je kolektivno nasilje rodno obeleženo? Koja je funkcija silovanja i drugih formi seksualizovanog nasilja u kolektivnom nasilju, masovnim zločinima i genocidu?
Peti dan
Žrtve, počinitelji, posmatrači – i buduće politike
Odnos između krivice, odgovornosti i “nevinosti” u vremenima “etnopolitizovanog” kolektivnog nasilja. Kako razmatrati pitanje (lične) krivice i (kolektivne) odgovornosti? “Ajhmanov mentalitet” i njegova uloga u fenomenu savremenog kolektivnog nasilja.
Šesti dan
Između prošlosti i budućnosti: kako se nositi sa masovnim zločinima i kolektivnim nasiljem
Koji su načini suočavanja sa masovnim kolektivnim zločinima iz prošlosti? Kako su korišćena pitanja kolektivne krivice i odgovornosti i kako ona utiču na sadašnje i buduće društvene i političke sukobe? Zašto nam je potrebno da analiziramo i razumemo nove forme “zla”?
Sedmi dan
Izrada plana još u toku.
