Kurs

Voditeljice: Jelena Miloš (Pravo na grad i Baza za randičku inicijativu i demokratizaciju) i Iva Marčetić (Ne damo naše autoceste)

Opis predavanja:

U posljednjih nekoliko godina društvene platforme u Hrvatskoj dobivaju novu dimenziju koja bi se mogla opisati kao pokušaj izgradnje društvenog pokreta baziranog na  zajedničkom javnom interesu i suradnji  dotad vrlo različitih i odvojenih skupina.  U našim razgovorima izdvojit ćemo nekoliko tema koje su odigrale značajnu ulogu u aktivističkom polju u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina, a mogu se  najkraće opisati kao borba za socijalnu pravdu i ekonomsku jednakost te borba za javna i zajednička dobra. Krenut ćemo sa studentskim plenumima i borbom za besplatno obrazovanje koja se artikulirala 2009. godine, zatim ćemo se dotaknuti razvoja suradnje udruga i sindikata na dotad zanemarenim ekonomskim i socijalnim temama. Kroz primjere kampanje oko spašavanja uništene tekstilne tvornice Kamensko, kao i borbu za javne prostore artikuliranu kroz kampanju “Ne damo Varšavsku” protiv devastacije javnog prostora i ostale borbe za prostornu pravdu (Zagreb, Dubrovnik, Pula) nastojat ćemo pojasniti uvezanost tranzicije prostornih politika i utjecaja na radna i građanska prava u gradu. Na kraju ćemo pričati o zajedničkoj kampanji udruga i sindikata za javna i zajednička dobra (kampanja protiv monetizacije autocesta, “Ne damo naše”).  Ovi primjeri, makar po svojoj sadržajnoj prirodi različiti, temeljili su se na detektiranju zajedničkih interesa sudionika, ideji socijalne i ekonomske jednakosti te na širenju područja suradnje među raznovrsnim akterima koji prethodno nisu u velikoj mjeri surađivali.

U našim susretima nastojat ćemo objasniti kako je došlo do artikulacije ovih tema, zašto su one bitne i na koji način su bile međusobno povezane, koji su akteri u njih bili uključeni i što se ovim aktivnostima postiglo. S druge strane, analizirat ćemo i često zanemarenu dimenziju organizacijskih metoda i oblika rada kojima su se ovakve platforme služile, njihove osnovne karakteristike, prednosti i nedostatke, u nadi da naša iskustva mogu potaknuti raspravu i razmjenu znanja o perspektivama organiziranja koja nam mogu danas biti korisna.

Voditeljica: Vesna Janković

Opis i cilj kursa:

Antiratne inicijative 1990-ih predstavljaju važnu kariku između pokušaja demokratizacije socijalističkog sistema odozdo pojavom  novih društvenih pokreta koji se javljaju u  Jugoslaviji od 1960ih (studentski pokreti, feminističke inicijative, ekološki i mirovni pokreti 1980-ih) i novijih oblika građanske samoorganizacije 2000-ih (LGBT, studentske blokade, borba za javna dobra, pokret za direktnu demokraciju...). Cilj kursa je putem uvodnih predavanja i razgovora dati obrise nastanka i razvojnu putanju (post)jugoslavenskih antiratnih inicijativa, tematizirati interpretativni okvir njihova djelovanja i strategije/taktike kojima su se služili, ukazati na značajne međurepubličke razlike u oblicima djelovanja (akcijskom repertoaru), te ukazati na nasljeđe tih pokreta i njihovu vezu (ili nedostatak veze) s novijim društvenim gibanjima.

Utorak, 21.07.

15.00-16.30 Projekcija filma „Vragovi crveni žuti zeleni“ (60')

Razgovor o filmu

16.45 – 18.00 Kraće uvodno izlaganje i razgovor o sljedećim temama

• civilno/necivilno (uncivil) društvo i demokracija
• društvena promjena
• nacionalizam, antinacionalizam, transnacionalizam
• ne/nasilje i pacifizam kao radikalna politička strategija
• mir, ljudska prava i socijalna pravda
• profesionalizacija aktivizma i tiranija nestrukturiranosti

Preporučena literatura:

• Paul Stubbs: “Civil society or Ubleha”, u: 20 Pieces of Encouragement for Awakening and Change: Peacebuilding in the Region of the Former Yugoslavia. ur. Helena Rill et al. (Belgrade/Sarajevo: Centre for Nonviolent Action, 2007), str. 215–228 http://www.nenasilje.org/publikacije/pdf/20poticaja/20pieces-stubbs.pdf
• Paul Stubbs: “Networks, organisations, movements: narratives and shapes of three waves of activism in Croatia“, Polemos, 15 (2012), 30, str 11-32 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=145098
• Aida Bagić: “Talking About Donors”, u: Ethnographies of Aid: Exploring Development Texts and Encounters, ur. Jeremy Gould i Henrik Secher Marcussen, Roskilde University Occasional Paper u: International Development Studies, 24 (2004), str. 199–226 http://ojs.ruc.dk/index.php/ocpa/article/view/3885
• Jo Freeman: “Tyranny of Structurelessness“ http://struggle.ws/pdfs/tyranny.pdf /“Tiranija nestrukturiranosti“ http://www.stocitas.org/uvod%20u%20nestrukturiranost.htm

Srijeda, 22.07.

10.00-11.30 Uvodno izlaganje i razgovor na teme:

• prethodnici antiratnih grupa u bivšoj Jugoslaviji
• interpretativni okvir djelovanja antiratnih inicijativa 1990-ih
• akcijski repertoar i tematska područja bavljenja
• međurepubličke razlike

11.45-13.00 Uvodno izlaganje i razgovor o temama:

• antiratni/alternativni mediji
• prostori drugačije društvenosti
• aktivizam kao transformativna praksa
• identitetske politike i borba za socijalnu pravdu

Preporučena literatura:

• Bojan Bilić: Borile smo se za vazduh: (Post)jugoslovenski antiratni aktivizam i njegovo nasleđe, Zagreb (2015): Jesenski i Turk, Kuća ljudskih prava i Documenta
• Bojan Bilić: „Između multiplikacije i fragmentacije: širenje antiratnih inicijativa u Srbiji i Hrvatskoj 1990-ih godina“, Polemos, 15 (2012), 30, str. 33-52 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=145102
• Bojan Bilić i Vesna Janković: Opiranje zlu: (Post)jugoslavenski antiratni angažman, Zagreb (2015): Jesenski i Turk, Kuća ljudskih prava i Documenta
• Ana Miškovska Kajevska: „Stvaranje i prelaženje linija podjele: Antiratne pozicije beogradskih i zagrebačkih feminističkih aktivistkinja devedesetih“ u Opiranje zlu: (Post)jugoslavenski antiratni angažman
• Larisa Kurtović: „Paradoksi ratne “slobode”: Alternativna kultura za vrijeme opsade Sarajeva“ u Opiranje zlu: (Post)jugoslavenski antiratni angažman
• Nebojša Šavija-Valha: „S onu stranu izgradnje mira u Bosni i Hercegovini“ u Opiranje zlu: (Post)jugoslavenski antiratni angažman
• Zala Volčič i Mojca Planšak: „Radijski prostor kao mjesto političke alternative u jugoslavenskim ratovima“ u Opiranje zlu: (Post)jugoslavenski antiratni angažman
• Vesna Janković: „Međunarodni mirovni aktivisti u bivšoj Jugoslaviji: Sociološka vinjeta o transnacionalnom djelovanju“ u Opiranje zlu: (Post)jugoslavenski antiratni angažman

Uvod u društvene pokrete

Voditelj: Benjamin Perasović

Opis i cilj kursa:

Osnovni cilj ovog predavačkog bloka je naznačiti temeljni okvir rasprave o društvenim pokretima; zbog toga ćemo ga podijeliti na dvije cjeline. U prvoj cjelini, koju možemo nazvati samo 'društveni pokreti', obraditi ćemo osnovne pojmove, određenja i procese vezane uz društvene pokrete općenito, dok ćemo u drugoj cjelini naznačiti kontekst i oblike pojavnosti društvenih pokreta u našoj sredini.

Društveni pokreti

Unutar ove teme nastojati ćemo dati odgovore na sljedeća pitanja:

1. Što je to društveni pokret? Definicije i određenja ključnih pojmova; osim pojma društvenog pokreta potrebno je objasniti i nekoliko drugih važnih i srodnih pojmova poput kontrakulture, subkulture, revolucije, reforme, građanske inicijative, društvenog i političkog organiziranja…
2. Koje paradigmatske i druge teorijske odrednice obilježavaju raspravu o društvenim pokretima? O nasljeđu marksizma, funkcionalizma, interakcionizma i postmodernističke kritike u ovom području
3. Radnički pokreti kao sinonim pojma u razdoblju industrijskog društva, pojava 'novih društvenih pokreta' od šezdesetih godina i njihovo smještanje u kontekst post-industrijskog društva; da li je takva podjela opravdana?
4. Što je značila teza 'od crvenog ka zelenom' u pokušaju definiranja razlika između društvenih pokreta šezdesetih i osamdesetih godina? Rast 'zelene paradigme', nastajanje zelenih stranaka iz masovnih i raznovrsnih 'grassroots' inicijativa.
5. Što nam nudi suvremena teorija o društvenim pokretima, uključujući i onu koja u potpunosti odbacuje ovaj pojam? (Kevin Hetherington i 'ekspresije identiteta', Castells i povratak emocionalnog i osobnog u objašnjenju djelovanja suvremenih pokreta)

Društveni pokreti osamdesetih godina

1. Koja su obilježja konteksta u kojem nastaju prve domaće inicijative bliske djelovanju 'novih društvenih pokreta'? O samoupravnom socijalizmu, partiji i njenim transmisijama, o prijašnjim 'opozicijskim' pokretima, o dijalektici legitimnosti i legalnosti u uvjetima prvog legalnog djelovanja raznovrsnih pokreta u SR Sloveniji.
2. Sličnosti i razlike domaćih i zapadnoeuropskih pokreta osamdesetih godina, teorijske rasprave i praksa novih društvenih pokreta u SR Sloveniji i SR Hrvatskoj, oblici djelovanja, problemi i teškoće, unutarnje karakteristike i percepcija društva, različitost konteksta i političko-organizacijskog okruženja u Sloveniji od onog u Hrvatskoj.
3. Što nam danas može značiti iskustvo djelovanja društvenih pokreta i inicijativa iz osamdesetih godina? O političkoj, organizacijskoj, društvenoj i tehnološkoj razlici nasuprot evidentnoj sličnosti sadržaja; o starim sadržajima u novim uvjetima, o odnosu političkog i kulturnog osamdesetih i danas, o civilnom društvu i pravu na različitost osamdesetih i danas.
4. Studija slučaja – Svarun; što možemo naučiti iz djelovanja Svaruna u Zagrebu u drugoj polovici osamdesetih godina? O djelovanju Svaruna uoči rata i temeljima za neke druge, poslijeratne i suvremene inicijative.

Literatura:

1. Džonatan Tarner, (2009), Sociologija, Novi Sad/Beograd: Centar za demokratiju, Poglavlje 'društveni pokreti', str. 420-432.
2. Haralambos, M., Holborn, M, (2002) Sociologija, Zagreb: Golden marketing, str. 643-647.
3. Jurgen Habermas (1983) Novi društveni pokreti, Marksizam u svetu, br. 3, str. 39-46.
4. Alain Touraine (1983) Novi društveni pokreti, marksizam u svetu, br.3. str. 46-66.
5. Feher, F, Heller, A, (1987) Od crvenog do zelenog, u: Pavlović, V. (ur.) Obnova utopijskih energija, Beograd: CIDID i IIC, str. 249-259.
6. Dražen Šimleša (2004) Antiglobalizacijski pokret; stavovi, motivi, ciljevi i dometi, Magistarski rad, Zagreb: Filozofski fakultet
7. Castells, M. (2012) Networks of outrage and hope: Social movements in the Internet age, Cambridge: Polity Press.