Danas ?e u Sarajevu biti uprili?eno otvaranje druge Post-jugoslavenske mirovne Akademije za ljude iz regiona bivše Jugoslavije i Jugoisto?ne Evrope aktivne na polju izgradnje mira, suo?avanja sa prošloš?u, zaštite ljudskih prava.

Ovim povodom razgovarali smo sa Goranom Boži?evi?em jedanim od osniva?a i trenutni direktor Miramida centra - regionalne razmjene izgradnje mira u istarskom Grožnjanu-Grisignana, Hrvatska. On ?e zajedno sa znanstvenim savjetnikom dr. sc. Paulom Stubbsom održati kurs pod radnim nazivom "Aktivizam reloaded".

O ?emu ?ete govoriti na kursu "Aktivizam reloaded"?

Boži?evi?: Fokus ve?ine analiza slu?aja ?e biti izgradnja mira povezanog s ratovima iz 1991. godine, a tokom kursa ?e se tako?er poticati diskusija ranijih 'momenata', uklju?uju?i studentsko-nacionalne i popularno-demokratske aktivizme od 1968. do 1972., i bujanje aktivizma 'gra?anskog društva' tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.

U kojoj je fazi pomirenje me?u narodima bivše Jugoslavije?

Boži?evi?: Pomirenja me?u narodima bivše Jugoslavije još uvijek nema, vidljiva je tek normalizacija odnosa. Pomirenje je negdje zastalo, pravosu?e ne radi, mnogi zlo?ini nisu procesuirani a to je klju?no za pomirenje. Mi svi u svojim državama moramo napraviti jednu poštenu inventuru i za svaku žrtvu re?i gdje je i što joj je napravljeno.

U BiH još nije usvojen 11. juli kao dan sje?anja na žrtve Srebrenice

Boži?evi?: Neusvajanje rezolucije o Srebrenici u BiH i 11. Jula kao dana sje?anja je stvar politike u BiH. Iskreno meni je malo nejasna uloga me?unardone zajednice u BiH koja dopušta da doma?i politi?ari rade svakave gluposti, a rade upravo zbog ?injenice jer znaju da ?e neko drugi poslije preuzeti odgovornost .

BiH jeizostavljena sa liste zemalja kojima je odobrena vizna liberalizacija...

Boži?evi?: To je sramota. Ja sam potpisao ve? nekolike peticije, kao i onu Heinrich Bolla. Ne bih ulazio u neke administrativno birokratske razloge - zašto BiH, ali ina?e vizni režimi su novi berlinski zidovi koji proizvode zlo. Braniti ljudima iz BiH da putuju bilo gdje je stvaranje podloge za daljna nezadovoljstva i budu?e ratove. Ovime su Bošnjaci u startu diskriminirani, i kad tad ?e se shvatiti da je ovo loša odluka Evrope.

Kolika je uloga vjerskih zajednica u procesu pomirenje naroda sa ex-Yu prostora?

Boži?evi?: Velika. Vjerske zajednice su institucije I na njima je da sami vide koliko imaju veze sa samom vjerom. Ja ih ne osu?ujem, ali osu?ujem ?inove koji odvjaju suštinu vjere od nje same.

S.?(Svevijesti.ba)


Eseji

  • Ljubavna

    Autorica: Lucija Ćurko (Hrvatska) Svanulo je, sunce je granulo u sobu, Pomislih : „ još jedan dan manje bliže grobu.“ Usta san i lagano diza roletu i skužija: „Jebate, želin minjat planetu.!“*...

    Opširnije: Ljubavna

  • Živi Grobovi ili o etnonacionalizmu

    Autor: Bojan Krivokapić „Tamo gde nema živa groba – sme li biti nas?“  (dnevnička zabeleška autora) Ovaj tekst je nastao kao plod analiziranja problematike etnonacionalizma, ne samo na slučaju SFR Jugoslavije,...

    Opširnije: Živi Grobovi...

  • Ruka ruku mije

    Autorica: Duška Andrić-Ružičić Uvod U svom eseju neću se baviti komparacijama niti se detaljnije baviti religijom i nacionalizmom na globalnom nivou (u svijetu) ili na području ex-YU. Ali, nametnuće...

    Opširnije: Ruka ruku mije

  • Knin

    Autorica: Barbara Matejčić Vrućeg kolovoškog dana sve se teže uspinjemo prašnjavim makadamom prema selu Grubori, visoko u brdima dvadesetak kilometara istočno od Knina. Podno Grubora se može autom...

    Opširnije: Knin