Uloga istorijske istine u transformaciji sukoba

Voditeljica: Svjetlana Nedimović
Radni jezik: b/h/s jezik

Kontekst:

Pomirenje, o kojem se nerijetko govori kao o najpoželjnijoj formi transformacije sukoba unutar tzv. duboko podijeljenih društava, uslovljava se situiranjem i individualnog i kolektivnog pamćenja u službeni, legitimni i opšteprihvaćeni narativ koji se naziva i  istinom o prošlosti. Pretpostavka je da se tek na temelju takvog narativa potom mogu graditi harmonični ili bar kooperativni odnosi u društvu u sadašnjosti.
Iako se ovaj hronološki lanac koraka neophodnih za potpuno rekonstruisanje duboko podijeljenih društava čini logičnim, redoslijed je zapravo paradoksalan: S jedne strane, pomirenje se postavlja kao imperativ za podijeljena društva. S druge, pomirenje se uslovljava ustanovljavanjem jedinstvenog istorijskog narativa , što je možda tek krajnji produkt procesa pomirenja, ako je uopšte moguće potpuno usklađivanje glasova kad je istorija u pitanju.

Opis kursa:

Svrha kursa je dvojaka. U smislu supstance, cilj je problematizovati status istorijske istine u društvima, njenu ulogu u kompleksu procesa suočavanja s prošlošću i pristupe traganju za istorijskom istinom, unutar institucija države (sudstvo, komisije, akademska sfera) kao i unutar institucija društva (kreativna industrija, neformalne veze). Namjera je da se otvori diskusija o etičkom i političkom statusu istine, te pokrene debata o mehanizmima utvrđivanja i diseminacije istorijske istine, koja ne bi bila ograničena bilo institucionalizmom kao teorijskim okvirom ili empirijski utemeljenom kritikom institucionalnih formi traganja za istinom. 
Drugi bitan aspekt kursa predstavlja rad s polaznicima na razvoju pisanja koje se shvata ne samo kao kanal diseminacije stečenog znanja već kao jedan od bitnih elemenata kognitivnih procesa i razumijevanja svijeta uopšte. 

NAPOMENA: Pisanje eseja je uslov za pohađanje seminara. Esej se piše nakon što ste primljeni na kurs.

Ciljevi kursa:

Teorijski ciljevi

  1. Problematizacija shvatanja istorijske istine
  2. Problematizacija etičkog i političkog statusa istorijske istine
  3. Kritički pregled institucionalnih i vaninstitucionalnih mehanizama traganja za istinom
  4. Istraživanje neformalizovanih transformativnih kapaciteta društava u post-konfliktnom periodu

Ciljevi praktičnog rada

  1. Razvoj pisanja kao autorefleksivnog, suštinski otvorenog i nedovršenog procesa
  2. Razvoj kritičkog mišljenja o tekstu i rada na tekstu individualno i u grupi
  3. Usvajanje kritike kao ključnog elementa procesa pisanja i razvoj sposobnosti za korištenje kritike u radu na tekstu
  4. Pisanje komunikabilnog teksta van disciplinarnog i iskustvenog okvira autora

Eseji

  • Kolektivno sećanje onlajn

    Autor: Thomas Kohls (Prilep, Makedonija) Колективно сећање онлајн Тема овог истражног рада је немачки веб-магазин „Ајнестагес“ („einestages“), који на својом сајту је описан као „јединствен пројекат“ који има као циљ...

    Opširnije: Kolektivno...

  • Na raskrsnici identiteta

    Autor: Drinić Sevimka Uvod Pronicanjem unutar drugih, unutar društva jeste i put pronicanja unutar sebe gledajući se u ogledalu onih koji su oko nas. Taj odraz može da nas navede da sebe vidimo kao sliku...

    Opširnije: Na raskrsnici...

  • Politika između nacionalizma i liberalizma

    Autor: Josip Ivanović (Zagreb, Hrvatska) Uvod Specifičnost pojma politike jest u tome, što njen pojam u svakom smislu uporabe nailazi na različito razumijevanje, a da pritom ne dolazi puko do erodiranja...

    Opširnije: Politika...

  • Izvori nejednakosti u Crnoj Gori

    Autorica: Milica Popović, Nikšić, Crna Gora 1. UVOD   Esej ,,Izvori nejednakosti u Crnoj Gori” se bavi glavnim nejednakostima u crnogorskom društvu, kao i njihovim izvorima. On sadrži stav i mišljenje...

    Opširnije: Izvori...

Videozapisi

Ubleha za idiote

  • BHS

    BHS: Bosansko-hrvatsko-srpski. Naziv za jezik(e) kojim se služe konstitutivni narodi (v.) Bosne i Hercegovine (v.). Svaki od konstitutivnih naroda zove ga - iz čisto praktičnih razloga - skraćeno: Bošnjaci - bosanski, Hrvati - hrvatski, a Srbi - srpski. Neki internacionalci (v.) forsiraju pak ovaj titoistički (v. Tito), homogenizirajući naziv, koji će se, tvrde zlobnici, vrlo brzo po odlasku internacionalaca (v.) iz BiH izgubiti iz uporabe prije negoli je u nju zapravo i ušao.  Korišten sa odobrenjem iz Ubleha za idiote od Nebojše Šavija-Valha i Ranka Milanović-Blank, ALBUM br. 20, 2004, Sarajevo.